Gunter Pauli -autor biblije "Plave ekonomije" utemeljene na poštivanju Zemljinih ekosustava i čovječanstva

Tko je Gunter Pauli?

Gunter Pauli je čovjek čije ime treba zapamtiti budući da se smatra stvarateljem novih znanja i sustava djelovanja ekonomije.
Gunter Pauli belgijski je ekonomist, doktor znanosti, predavač na brojnim fakultetima, poduzetnik, vizionar, autor 20-ak stručnih knjiga i 34 bajke za djecu. Član je Rimskog kluba i Svjetske akademije umjetnosti i znanosti, moderator okruglog stola Nobelovaca. Bio je vlasnik 12 poduzeća od kojih je 10 poslovalo odlično, bavio se tehnologijom. Član je uprava i nadzornih odbora kompanija u Americi, Aziji i Latinskoj Americi. Stručnjak je za održiv razvoj i tehnologiju. Danas više nema niti jednu tvrtku jer ih je sve prodao i osnovao je Zero Emissions Research and Initiative koja potiče startup projekte diljem svijeta, a koji su inspirirani njegovom knjigom Plava ekonomija. Otac je trojice dječaka i jedne usvojene djevojčice Chido.
Plavom ekonomijom Gunter Pauli je ostvario značajan doprinos rješavanju pitanja kako nadvladati ekonomsku, ekološku i moralnu krizu. Rješenje je pronašao u prilagođavanju logike ekosustava ekonomskim modelima koji mogu uroditi održivim razvojem te zadovoljenju osnovnih potreba sviju.
Ideja oponašanja ekosustava razvila se nakon jedne velike tragedije. Naime, 80 ih godina 20. stoljeća Pauli je radio sa Ecoverom, europskim proizvođačem biorazgradivih sredstava za čišćenje. Kad su najveći proizvođači prihvatili njihov biorazgradivi sastojak-masne kiseline iz palminih ulja kao standardnu industrijsku zamjenu za petrokemijske surfaktante, to je znatno povećalo potražnju za tom alternativom. Mnogi su tada, osobito u Indoneziji bili potaknuti zamijeniti velike površine prašume nasadima palmi. Uništavanje prašume prouzročilo je gubitak najvećeg dijela staništa orangutana. Tako je na svoju žalost Pauli naučio da biorazgradivost i obnovljivost ne znače održivost.

Pauli se ogradio od vladajućeg modela ekonomije koji rezultira zatvaranjem radnih mjesta i uništava prirodu u cilju profita, a naziva ga crvenom ekonomijom.
Ograđuje se i od ekoloških rješenja koja uništavaju izvore prihoda najsiromašnijih i ugrožavaju životinjske i biljne vrste, a pripisuje ih zelenoj ekonomiji.
Nasuprot njima razvio je model tzv. plave ekonomije koji oponašajući učinkovitost ekosustava ne stvara otpad. Evo što o tome kaže u predgovoru knjizi: „Zamisli s kojima ćete se susresti u ovoj knjizi među najprivlačnijim su mogućnostima za ostvarenje konkurentne niskougljične i štedljive ekonomije 21. stoljeća. Potrebno je istaknuti da će neke od najvećih mogućnosti za stvaranje radnih mjesta proizaći iz oponašanja učinkovitosti ekosustava koji ne stvara otpad. Svijet prirode je, u svom svojem sjaju i raznolikosti, već spretno, neočekivano i na kontraintuitivne načine riješio mnoge probleme održivosti s kojima se čovječanstvo suočilo. Kad bi ljudska bića samo mogla shvatiti zapanjujuću kemiju, procese, strukture i ustrojstva koje su organizmi – od bakterija i mekušaca do gmazova i sisavaca – tisućljećima razvijali i iskušavali, možda bismo raspolagali novim i preobražajnim rješenjima za mnoge izazove s kojima se suočava šest milijardi ljudi ovog planeta, kojih će do 2050. godine biti više od devet milijardi.“

U svojoj knjizi Plava ekonomija Gunter je predstavio viziju kako u 10 godina na temelju 100 inovacija doći do 100 milijuna novih radnih mjesta.

Plavu ekonomiju prihvatila je nedavno španjolska vlada kao svoj put izlaska iz duboke krize, nakon što su bili impresionirani učincima koje je ovaj pristup ostvario na otoku El Hierro. Indonezija je također krenula u izradu strategije razvoja temeljem plave ekonomije. Također, guverneri centralnih banaka Afrike su zatražili prezentaciju plave ekonomije radi redefiniranja financijskog sektora koji bi trebao služiti ljudima, a ne kapitalu. Kina je plavu ekonomiju implementirala u svoj obrazovni sustav.

Promocija knjige gosp. Paulija bila je održana u Zagrebu na kojoj je on sam bio prisutan, a od predavača je bio nazočan i Predsjednik svjetske akademije znanosti i umjetnosti Dr. Ivo Šlaus. Gosp. Pauli je na pitanja o izlasku Hrvatske iz recesije ponudio nekoliko učinkovitih rješenja. Međutim, niti nakon dvije godine ništa nije napravljeno po pitanju idejnih rješenja, niti je u dosadašnjem predstavljanju vladinih politika razvoja igdje navedena Plava ekonomija.

http://www.obnovljivi.com/aktualno/1768-plava-ekonomija

http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1065936

Pitanja za raspravu: Bi li Hrvatska trebala postupiti poput Španjolske i ostalih zemalja i usvojiti programe Plave ekonomije? Koje osobe bi trebale biti ključne za provođenje inovacija na nacionalnoj razini? Zašto Hrvatska već do sad nije usvojila Paulove prijedloge i koji bi razlozi mogli biti uzrok tome?