Slatka društvena odgovornost poduzeća!

Društveno odgovorno poduzetništvo je ono koje ima društvenu korist i na taj način uspješno riješava određene društvene probleme na financijski održiv način, socijalna odgovornost poduzeća predstavlja i uključivanje gospodarskih subjekata u riješavanje problema jednog društva.

U Hrvatskoj postoji više od 500,000 osoba sa invaliditetom i samo rijetki od njih uspijevaju pronaći posao, podatci pokazuju da ih je prošle godine zaposleno samo oko 1500. Položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada nije ni približno blizu onakvom kakav bi trebao biti u jednoj državi koja je članica Europske Unije.

Trenutno u Hrvatskoj postoji samo 10ak socijalnih poduzeća a jedno od njih je i tvrtka „Hedona“ iz Križevaca koja proizvodi čokolade i praline.

Osnivač je "Udruga invalida Križevci", a zapošljava ukupno šest osoba od kojih su četiri osobe sa invaliditetom. Ovaj hvalevrijedan projekt, odličan je primjer društveno odgovornog poduzetništva u Hrvatskoj a i šire. Uz vlastita ulaganja iz sredstava „Udruge invalida Križevci“ i sa potporom programa „Poduzetnički impuls Ministarstva obrta i poduzetništva“ uspješno su pokrenuli proizvodnju.

Cilj Hedone je proširiti proizvodnju i zaposliti sve osobe sa invaliditetom s tog područja.

Čokolaterija Hedona



Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja

Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom dobivaju od države određene poticaje, obično u obliku subvencije plaće (više od 50% ukupne).
Postoji odredba Europske Unije prema kojoj države članice ukoliko u ukupnom broju zaposlenih imaju minimalno 30% osoba sa invaliditetom mogu određene postupke javne nabave osigurati za one poduzetnike koji u svojim poduzećima zapošljavaju teško zapošljive radnike.

Zagrebačka banka izjasnila se kako je spremna smanjiti kriterije kreditiranja za društvena poduzeća, uz uvijet da postoji kvalitetan održivi financijski plan, u čijoj izradi i savjetovanju može pomoći i sama. Obećava maksimalnu kooperativnost prema društveno odgovornim poduzećima, i ističe se po nekoliko donacija u ukupnoj vrijednosti od 37,500 eura koje su dobile „Udruga za održivi razvoj Koprivnice“, „Udruga za mlade Alfa Albona“ iz Labina, autonomni centar Čakovec „Domaće jelo“,udruga „Pružimo ruke“ Bjelovar, te „Društvo distrofičara Čakovec“.

Nažalost, zasad su ovakvi slučajevi socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj samo rijetkost!
Znate li za još koji sličan slučaj poduzetništva u Hrvatskoj? Što mislite o ovakvih projektima, zašto ih u Hrvatskoj ima tako malo?
Da li bi država trebala davati još kakve dodatne poticaje?